Petrovsko 1, 49234 Petrovsko
Tel: 049/348-196

Udruge

Događanja


pregled događanja

Anketa

Koliko često posjećujete ovu stranicu?
  Redovito

  Često

  Rijetko


Rezultati

Lovačko društvo „Fazan“ Petrovsko

Nekada je lov bio u rukama pojedinaca, veleposjednika i plemića. Njihove su bile šume i sve ono što je u njima obitavalo. Tako je, na ovim našim područjima, bilo do završetka II. svjetskog rata. Onda je sve to otišlo, kako se onda reklo, u ruke radnika, seljaka i intelektualaca. Pitanje veleposjeda riješila je agrarna reforma poslije «oslobođenja» 1945. godine i tako su lovišta postala vlasništvo naroda. Naravno, uvidjelo se da netko treba preuzeti, ako ne vlasničku, a ono upravljačku ulogu nad lovištima koja su, uzgred rečeno, bila jako devastirana tijekom spomenutog rata.

Kako bi se u svemu tome napravio iskorak i na području Petrovskog, došlo je do pokretanja inicijative za osnivanje lovačkog društva. Naravno bila su propisana pravila ponašanja kojima se mora udovoljavati, a zapisana su u knjizi Antuna Kozine «Krapina i okolica»: «Lovačko društvo izvršava svoje planove što se tiče lova i čuvanja divljači, a njegova je zadaća da vodi brigu oko sakupljanja i prodaje krzna, kože i sporednih proizvoda lovne ekonomije, da pučanstvo svoga kraja zainteresira za lovnu privredu i lovački sport, da čuva i štiti faunu svojega kraja, da provodi među lovcima kulturno —prosvjetni rad i da se brine za njihovo stručno uzdizanje, da racionalno uzgaja i uništava štetnu divljač...»

Shodno ondašnjoj organizaciji, u svojem djelovanju nisu bili samostalni. Od Lovnog područja Krapine odvojili su se u jesen 1952. Nakon toga su članovi Društva iz sela: Krapinski Vidovec, Škarićevo, Petrovsko osnovali svoje društvo pod imenom «Fazan» Petrovsko.

Među aktivnostima izvan vlastitog lovnog područja, danas se tradicionalno organiziraju međudruštvena natjecanja u gađanju «glinenih golubova». To je prilika i za razmjenu iskustava u radu kako bi se zaustavilo krivolovstvo te drugi štetni utjecaji na divlje životinje, a čija su staništa sve ugroženija. Naravno, lovci nisu tome krivi, ali urbanizacija čini svoje. No, vratimo se «glinenim gol- ubovima» - riječ je zapravo o okruglim pločicama koje se ispucavaju iz suvremene izvedbe katapulta: «U sklopu sportskog programa Tjedna kajkavske kulture «Krapina 1980.» u Gornjem Jesenju, pred oko 200 gledatelja, održano je natjecanje u gađanju glinenih golubova. a što je zabilježio «Krapinski vjesnik», br.41, od 15. rujna 1980. Nastupilo je 5 ekipa sa po 6 lovaca od kojih se prvih pet rezultata zbrajalo za plasman ekipe... Po završetku ovog, zaista više nego uzbudljivog natjecanja, u ekipnoj konkurenciji najbolja je bila ekipa Lovno gospodarske jedinice «Petrovsko» sa 43 pogođena goluba — od mogućih 50. Boje pobjedničke ekipe branili su: August Tušek, Dragutin Nežmahen, Vilim Krklec, Zvonko Tkalčević, Vjeran Sačer i Mirko Ivanjek. Na drugo mjesto plasirala se ekipa Lovnog gospodarske jedinice Đurmanec... Na treće mjesto plasirala se ekipa domaćina... U pojedinačnom natjecanju najbolji rezultat postigao je Josip Malogorski iz Jesenja, drugo mjesto osvojio je Mirko Ivanjek, treće Vilim Krklec — obojica iz ekipe Petrovsko...»

Gradnja Lovačkog doma, uz cestu Petrovsko - Rovno (Gornje), počela je u travnju 1983. godine. Ideja da se krene u izgradnju lovačkog doma prihvaćena je na godišnjoj skupštini tadašnjeg Lovačkog društva «Fazan» (tada grupa Petrovsko i grupa Škarićevo) koja je održana 16. lipnja 1976. godine. Skupština je održana u Krapini, u ugostiteljskom objektu Požgaj jer su se tada svi sastanci Društva održavali na raznim lokacijama i u tuđim prostorijama. Tada je prevladalo mišljenje da se krene u građevinski pothvat — izgradnju vlastitog doma — i to tako da svaka grupa gradi svoj dom. Prvo je kupljena, 1980., parcela veličine 100 čhv, a kasnije još 993 četvorna metra i na toj drugoj parceli počela je 3. travnja 1983. izgradnja lovačkog doma. Tog datuma izabran je i odbor za izgradnju, na čijem su čelu bili: Slavko Vdović - predsjednik, Stjepan Požgaj - blagajnik i Zvonko Presečki zadužen — za vođenje tehničke dokumentacije potrebne za izgradnju doma. Lovački dom je visokoprizemna zgrada, vanjske dimenzije 14 x 10 metara. Do sada je dovršeno prizemlje (mala dvorana — za sastanke, kuhinja i sanitarne prostorije — nešto manje od 90 četvomih metara. Za prvi kat i potkrovni prostor još nije izrađeno projektno rješenje. Zgrada ima izveden električni, vodovodni i plinski priključak. (Korišteni podaci koje je o djelovanju Društva sastavio član - Zvonko Presečki.)

Današnja udruga Lovačko društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači «Fazan» Petrovsko osnovano je 11. pros- inca 1994. Tada je, formalno, prestalo postojati dotadašnje društvo koje su činili i lovci s područja Škarićeva te Krapinskog i Petrovskog Vidovca. Ovo novo Društvo je, kako je zapisano u osnivačkim aktima, sljednik dugogodišnje tradicije gajenja lova i lovačkih aktivnosti na području općine Petrovsko, a kojih su nositelji bile mnoge generacije lovaca— cijenjeni ljudi bez obzira na političko uređenje, kojima je osnovna zadaća bila uzgoj, zaštita, čuvanje, lovljenje divljači uz razvoj sportskih aktivnosti i rekreacije svojih 27 članova.

Među zadatcima s kojima se lovci suočavaju unatrag nekoliko godina sve je češće suzbijanje bjesnoće. Tako je bilo i 23. III. 2005. Naime, toga je datuma analiza pokazala prilikom ispitivanja ubijene lisice da je životinja zaražena bjesnoćom. Tada su pojačane aktivnosti u obilasku lovišta, ali i upozoravanja i skretanje pozornosti držateljima domaćih životinja, posebno pasa, da ih ne puštaju iz dvorišta. A da je to tako i činjeno, potvrđuje podatak da nije te, pa ni ranijih ni kasnijih godina došlo do širenja bjesnoće. Međutim, gotovo da nema godine da se na lovištu ne pojavi neka bjesnoćom zaražena životinja.

Društvo je 2006. godine imalo 23 člana, a nakon stažiranja primljena su još tri nova člana. Te godine sagradili su jednu novu visoku čeku i obnovili nekoliko hranilišta. Ti su podatci dobiveni od tajnika Janka Leljaka i lovnika Antuna Frljužeca. Zimi svaki član Društva koji se bavi poljoprivrednom proiz- N odnjom, dužan je dati određenu količinu kukuruza koji se onda, posebno kada pada snijeg, raznosi lovištem radi prehrane divljači.