Petrovsko 1, 49234 Petrovsko
Tel: 049/348-196

O Općini

Događanja


pregled događanja

Anketa

Koliko često posjećujete ovu stranicu?
  Redovito

  Često

  Rijetko


Rezultati

Položaj

Dobrodošli u Općinu Petrovsko smještenu u brdskom dijelu Hrvatskog zagorja zapadno od Krapine, središta Krapinsko zagorske županije.

Općinu Petrovsko ubrajamo po površini među manje općine u Krapinsko-zagorskoj županiji. Županijsko područje zauzima 1224,22 km četvoma sjeverozapadnog dijela Hrvatske, na kojem prema popisu iz 2001. godine živi 142.432 stanovnika. Podatci Ureda za katastarsko-geodetske poslove Krapinsko-zagorske županije govore da područje Općine Petrovsko zauzima prostor od 1884,20 hektara (ha). Od toga na poljoprivredno zemljište otpada 1237,45 ha, na šume 490,41 ha, na zgrade i dvorišta 72,18 ha, na ceste i putove 62,56 ha, na vode 7,59 ha i na ostalo otpada 14,01 ha.

Danas je Općina Petrovsko konstituirana temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 1993. godine. Smještena je između gradova Krapine — na istoku i Pregrade — na zapadu. Na sjeveru graniči s Općinom Đurmanec, a na jugu s Općinom Krapinske Toplice.

Općina Petrovsko spada u općine u kojima prevladavaju naselja ruralnog karaktera. Po broju stanovnika zauzima 25. mjesto od 32 jedinica lokalne samouprave. Ni jedno od naselja unutar Općine, osim naselja Petrovsko, nije razvilo središnje funkcije pa spadaju u tipična zagorska ruralna naselja. Manje-više istovjetan prostor isto je tako i nekad obuhvaćao općinsko područje. Svjedoči nam o tome i školska Spomenica: «Na području školske općine nalaze se ova sela: Rovno — udaljeno je od središta mjesta (od Petrovskog) 4 km, a leži na jugoistoku, broji 46 domova s 244 duše; Mala Pačetina — leži na jugu, udaljenost najveća 7 km od središta s 27 domova i 134 duše; Stara Ves — leži na jugu, udaljena 5 km, 41 dom i 211 duša; Štuparje Donje — leži na jugu, udaljeno 7 km; Štuparje Gornje — leži na jugozapadu, udaljeno 5 km — ova naselja, zajedno, imaju 115 domova i 637 duša; Preseka leži od središta mjesta Petrovsko udaljena 4 km s 49 domova i 285 duša; na sjeverozapadu je Benkovec, udaljen 1 km, s 31 domom i 169 duša; Podgaj je na sjeverozapadu, udaljen 3 km, a broji 55 domova s 322 duše. Svako ovo selo broji po više zaselaka, koja nose prezimena žitelja, npr. Puhi, Cesarci, Presečki, Hršaki, Poslončeci...» Brojke koje se odnose na stanovnike doživjele su velike promjene. U to se možemo uvjeriti u poglavlju o stanovništvu.

Područje općine Petrovsko karakteriziraju tri osnovna relj efa: naplavne ravnice, pobrđa — brežuljkasti predjeli i gorski masivi — sjeverni dio koji se nadovezuje na južne padine Brezovice. Alpskim ograncima smatraju se i Desinić gora, Kunagora, Strahinjščica, Ivanščica, Cesargradska gora i Strugača. Glavnu gorsku masu alpskih ogranaka čine vapnenci i dolomiti donjeg i gomjeg trijasa koji su pogodni za cestogradnju i građevinarstvo.

Doline rijeka —potoka Svedružica i Glogovca te dolina uz potok Pačetinu - odlikuju se slikovitošću i prepoznatljivim raslinjem, gdje još nije napravljena regulacija, zbog slabog otjecanja i dugog zadržavanja oborinskih voda. Brežuljkasti krajevi najvećim su dijelom pokriveni šumama i gajevima, livadama i oranicama, a južne strane zasađene su vinogradima. Uz sve to, u posljednje vrijeme, sve je više par- cela koje su «h puši», nisu obrađene. Spomenuta gorja, koja predstavljaju kontaktni prostor između geotektonskih Alpa i srednjodunavske potoline, seizmički i tektonski su aktivna. Kao posljedica post- vulkanskog djelovanja i postojećih uzdužnih i poprečnih rasjeda i dislokacijskih lomova, pojavljuju se termalni izvori — Petrovskom najbliže Krapinske Toplice.

Tla na području Krapinsko-zagorske županije, pa onda i slijedom toga u općini Petrovsko, nisu oso- bite kakvoće. Pretežno laporasta podloga i meki sarmantski i litavski vapnenci uvjetovali su ograničen razvitak plodnijeg jače podzoliranog tla (tlo siromašno rudnim sastojcima — op. a.), pogotovo za oraničke kulture. Mjestimično, na manjim površinama, mogu se naći kvalitetna tla.

Podatke koji se odnose na ovaj kraj, a sežu u višestoljetnu povijest ovoga dijela Hrvatskog zagorja, teško je pronalaziti u nekim autohtonim zapisima. Njih nema jer su se kao i u drugim sredinama čuvali u župnom dvoru, a taj je ovdje spaljen 1943. godine tijekom Drugog svj etskog rata. Dragocjenu građu za proučavanje ovih prostora i života koji se tu odvijao crpimo iz školskih izvora i iz školske Spomenice.

NASELJA: Benkovci Petrovski, Brezovica Petrovska, Gredenec, Mala Pačetina, Petrovsko, Podgaj Petrovski, Preseka Petrovska, Rovno, Slatina Svedruška, Stara Ves Petrovska, Svedruža, Štuparje

Općina Petrovsko je jedna od 32 jedinice lokalne samouprave (sedam gradova i 25 općina) koje su sastavni dio Krapinsko-zagorske županije. Županija se prostire na 1224,22 km2 i zauzima sjeverozapadni dio Republike Hrvatske i tu je, prema popisu 2001., živjelo 142.432 stanovnika. Prosječna gustoća stanovništva je 116 stanovnika/ km2. Općina Petrovsko ubraja se, po površini, među manje općine i sa svojih 18,84 km2 obuhvaća svega 1,54% površine županije. Područje sadašnje Općine Petrovsko, konstituirane 1993. godine, zauzima prostor između jedinica lokalne samouprave - gradova Krapine na istoku i Pregrade na zapadu. Na jugu graniči s Općinom Krapinske Toplice, a na sjeveru s Općinom Đurmanec. Na području Općine Petrovsko živi 3.022 stanovnika u 12 samostalnih naselja. Prema broju stanovnika to su za naše prilike mala naselja koja broje od 200 do 499 žitelja i sitna naselja u kojima živi do 199 stanovnika. (Prosječan broj u Hrvatskoj je 252, a u Krapinsko-zagorskoj županiji 338.).

Na području općine Petrovsko prevladavaju naselja ruralnog karaktera. Ni jedno naselje, osim Petrovskog, nije razvilo središnje funkcije koje, u ovom slučaju, ne prelaze granice Općine. Sam položaj Općine, između dva zagorska grada, od kojih je jedan Krapina, županijsko sjedište, smatra se prednošću. No, za sada, nije dovoljno iskorišten, posebno ne turistički. Isto tako, još nije dovoljno valorizirana blizina lječilišta Krapinske toplice, kojima bi se trebao nametnuti vinskim stezama. Vezana uz broj stanovnika, povijest Petrovskog bila je drugačija. (O čemu se govori u poglavlju o najranijoj — pisanoj povijesti ovoga područja.) Prije nego što zakoračimo u brojke, koje govore o kretanju stanovništva, kazat ćemo nešto o nečem isto tako bitnom. O govoru petrovčanskoga kraja. Taj je osvrt, kao i ono što iza njega slijedi, proizašlo, kako se to kaže, iz pera Vladimira Podgajskog.

Po mjesnom govoru najbrže i najtočnije lociramo čovjeka i odredimo njegov zavičaj. Materinjim živim jezikom, jezikom naroda, kojim se govori na području današnje općine Petrovsko nitko se stručno nije bavio. Iz oskudne literature i dostupnih stručnih rasprava o kajkavskoj akcentuaciji daje se naslutiti da govori petrovskih sela pripadaju jednoj od konzervativnih skupina kajkavskih govora. S obzirom da znamo govome razlike između petrovčanskih naselja, sela i zaselaka, klasificirati te govore u idiom ranga posebnog petrovčanskog dijalekta bilo bi nemoguće. Neka to bude izazov lingvistima, dijalektolozima i akcentolozima.

Kao i drugdje širom Zagorja, niti područje Petrovskog govomo nije jedinstveno. Dovoljno je usporediti područje Brezovice, Svedruže, Gredenca ili Štuparja pa da se vrlo brzo utvrdi kako među govorima ima velikih razlika, pogotovo s obzirom na mali prostor koji zauzimaju. Primjetan je i utjecaj književnog jezika u vokalizmu pa se ponegdje i gube govome crte onog prvobitnog govora kojim još govore stariji ljudi. Jezik i govor je živ onoliko koliko se njime koristimo. Nasumce smo ovdje uzeli isječak iz života prije pedesetak godina, kako bismo uz ilustraciju narodnog govora uočili današnje i negdašnje kupovne navike svih nas, pa i Petrovčana.